Mons. Milan Stipić – križevački vladika, hrvatski grkokatolički biskup odgovara na ovo pitanje ovako:

Imam dvoje dece. Ja sam grkokatoličkog porekla a moja žena je rimokatolik. Svake nedelje i praznicima idemo na misu u rimokatoličku crkvu Sv. Ane u Križevcima. Moja deca, kao i mi roditelji, voleli bi smo da u toj crkvi prime sakramenat  sv. potvrde (krizmu).

Problem je u tome što je jedno dete kršteno u Grkokatoličkoj Crkvi a oboje su primili sakrament sv. pričesti (Tajnu pričešća) u Grkokatoličkoj Crkvi. Da li je to prepreka za primanje sakramenta potvrde (krizme) i posle sakramenta venčanja u Rimokatoličkoj Crkvi? Još nisam o tome razgovarao sa našim rimokatoličkim sveštenikom jer se ne usuđujem. Da li su ovi primljeni sakramenti važeći u Grkokatoličkoj Crkvi ? Čuo sam, ali ne znam da li je to tačno, da  dete koje je kršteno u Grkokatoličkoj Crkvi  ujedno prima i sakrament potvrde (krizme)?

Koja je razlika između Rimokatoličke i Grkokatoličke crkve i da li je ta razlika velika? Da li smo ja ili moja deca počinili težak greh pričešćujući se u Grkokatoličkoj crkvi?

Rimokatoličke biskupije u Hrvatskoj i Križevačka grkokatolička eparhija, koja ima status samostalne Crkve vizantijsko-slovenskog obreda, deo su jedne Katoličke Crkve na čijem čelu je Petrov naslednik – papa.

Katolička Crkva obuhvata ukupno 22 autonomne Crkve (njihov broj se promenio od kada je tekst prvobitno napisan i trenutno se iznosi 24 autonomne Crkve, ecclesiaesuiiuris – Crkve sopstvenog prava, op. Bitno.net) koje uživaju relativno nezavisnu poziciju u odnosu na rimskog papu sa kojim su u punom zajedništvu i koji ujedinjuje sve Crkve u univerzalnu katoličku zajednicu. Od ove 22 (24) Crkve, jedna je latinskog obreda – ona koja se ponekad nezvanično naziva rimokatoličkom – a sve ostale su Istočno Katoličke autonomne crkve koje neguju specifičan obred koji potiče iz jedne od pet istočnih tradicija: aleksandrijske, antiohijske, Konstantinopoljske, istočnosirijske (haldejske) ili jermenske.

Križevačka grkokatolička (tako se zove popularno, a ne zvanično) eparhija je jedna od onih 21 (23) Istočno Katoličkih Crkava koje neguju tradiciju carigradskog (Konstantinopoljskog) obreda obogaćenu elementima slovenske kulture i nasleđa.

Sve Crkve koje čine jedinstvenu Katoličku Crkvu su naslednice i obnovitelji iste vere, pa vernici „rimokatoličkih“ biskupija u Hrvatskoj i svetu, kao i vernici Križevačke „grkokatoličke“ eparhije, ispovedaju jednu istu veru. Postoje razlike u ritualu i u sopstvenom pravnom poretku. Dok se Katoličkom Crkvom latinskog obreda upravlja Zakonikom kanonskog prava, sve 21 Istočne Katoličke Crkve, uključujući Križevačku eparhiju, vode se Zakonikom kanona Istočnih Crkava – a oba zakonika je proglasio papa Jovan Pavle. II.

Kao član Križevačke eparhije uživate „osnovno pravo ljudske ličnosti da svako ispoveda svoju veru po svojim obredima“. To znači da imate pravo na sve sakramente (Tajne), za sebe i za svoju decu, u svojoj Križevačkoj eparhiji. Kao član ove nezavisne Crkve, imate, naravno, obaveze. Razumljivo je da ste zbog braka sa ženom drugog obreda jedno dete krstili po svom, a drugo po obredu svoje žene. Bilo bi dobro da Vi i Vaša deca sačuvate ovu obrednu raznolikost u svojoj porodici i da i Vi kao roditelji i Vaša deca, ostanete verni Crkvi svog krštenja.

Istina je da je dete kršteno u crkvi križevačke eparhije primilo  sakrament (tajnu) potvrde prilikom primanja  sakramenta krštenja (tajne krsta), pa zbog toga, a znate da je krizma sakrament (tajna) koje se prima samo jednom, i ne može e primiti ponovo u crkvi latinskog obreda.

Što se tiče pričešćivanja, nema prepreka da se svi članovi porodice pričeste u jednoj ili drugoj, ili u obe crkve, kada učestvujete u liturgijskom slavlju. Vaše dete koje je kršteno u crkvi latinskog obreda a prvi put se pričestilo u crkvi vizantijsko-slovenskog obreda, ukoliko ispunjava sve ostale neophodne uslove, moći će da primi sakrament (tajnu) potvrde u crkvi latinskog obreda.

Što se tiče sakramenta venčanja, verovatno je prerano i nepotrebno da se sada o tome odlučuje. Mogućnost sklapanja crkvenog braka u obe Crkve je načelno otvorena, a šta će biti konkretno zavisiće svakako od izabranih životnih saputnika Vaše dece. Bilo bi dobro da odluku prepustimo samoj deci kada odrastu za ovaj korak u životu i ispune preduslove i za ovaj sakrament.

Više o Grkokatoličkoj Crkvi možete saznati: NA LINKU!

Glas Koncila | Bitno.net