Papa Franja potvrdio je Sabrija Anara za novog kaldejskog nadbiskupa Dijarbakira na jugoistoku Turske, izvestio je Katpres u utorak, 30. maja, pozivajući se na informacije na sajtu Kaldejske patrijaršije.

Sinoda Kaldejske katoličke Crkve je 25. avgusta 2022. Izabraola Anara za nadbiskupa Dijarbakira (Omida), sa sedištem u Istanbulu, a papa Franja je potvrdio izbor 24. maja.

Nadbiskup Sabri Anar je na ovom mestu nasledio penzionisanog nadbiskupa Rmzija Garmua.

Nadbiskup Anar je rođen 1966. godine u selu Baznai na istoku Turske. Gimnaziju je završio kod kapucina u Istanbulu, a 1985. godine je započeo teološke studije u kaldejskoj bogosloviji u Bagdadu. U međuvremenu se njegova porodica preselila u Francusku, a on sam je posle svešteničkog ređenja radio u Francuskoj kao dušebrižnik kaldejskih hrišćana iz Turske.

Posle dužeg vremena, Dijarbakir (rimski: Amida, kurdski: Amid) je ponovo dobio kaldejsko-katoličkog nadbiskupa početkom 2019. godine. Kaldejski katolički patrijarh kardinal Mar Luis Rafael Sako je zatim premestio nadbiskupa Garmua iz Teherana u Dijarbakir uz saglasnost svoje biskupske sinode i uz znanje Svete Stolice. Pre toga, nadbiskup Garmu je pao u nemilost radikalnih pripadnika iranskih bezbednosnih službi jer je propovedao na persijskom jeziku tokom mise u Teheranu.

Kaldejski hrišćani u Iranu imaju ograničenu kulturnu slobodu kao versko-nacionalna manjina, kao i druge hrišćanske zajednice kao što su Jermeni. To uključuje i zabranu propovedi na persijskom jeziku, koje se tamo smatra ilegalnim misionarskim radom.

Dijarbakir je bio biskupsko sedište još u ranohrišćanskom vremenu, a od petog veka u gradu su postojali biskupi raznih veroispovesti, između ostalih i Apostolske crkve istoka, iz koje je nastala Kaldejska katolička Crkva. Početkom Prvog svetskog rata udeo hrišćana u Dijarbakiru, slično kao i u drugim anatolskim gradovima, smanjen je na polovinu ukupnog stanovništva. 2015. godine skoro svi hrišćani su pobijeni ili proterani, a danas ih tamo živi vrlo malo.


Izvor: IKA