Papa Franja poslao je poruku članovima Papinskih misijskih dela, okupljenim na plenarnoj sednici u Lionu, gde će sledeće nedelje kardinal Tagle proglasiti blaženom Paulinu Jaricot, osnivačicu Dela za širenje vere: Misijsko obraćenje Crkve nije prozelitizam, već svedočanstvo

Paulina Jaricot je volela da kaže da je Crkva misionarska po prirodi i da stoga svaki krštenik ima misiju; štaviše, jeste misija. Da bismo pomogli da se ova svest živi, prva je služba Papinskih misijskih dela – rekao je papa Franja u poruci članovima Papinskih misijskih dela, koji su se okupili u Lionu 16. maja na plenarnoj sednici koja će se završiti 23. maja.

Oko 120 nacionalnih direktora Papinskih misijskih dela, zajedno sa predsednikom, nadbiskupom Đampjetrom Dal Tosom, odlučili su da se sastanu u francuskom gradu u isto vreme kada je beatifikacija, sledeće nedelje, Pauline Jaricot, koja je pre 200 godina osnovala jedno od četiri misijska dela, Delo za širenje vere. Ceremoniju će predvoditi kardinal Luis Antonio Tagle, pročelnik Zbora za evangelizaciju naroda. Paulina je imala 23 godine kada je počela da podržava misionarski rad Crkve. Nekoliko godina kasnije, pokrenula je „Živu krunicu“, mrežu posvećenu molitvi i podeli prinosa. Rođena u dobrostojećoj porodici, umrla je u siromaštvu; svojom beatifikacijom – ističe Papa – Crkva potvrđuje da je umela da skuplja blaga na nebu, blaga koja nastaju iz hrabrosti davanja i koja otkrivaju tajnu života: samo dajući ga može se posedovati, samo gubeći ponovo ga se pronalazi.

Godišnjice Papinskih misijskih dela u 2022 godini

Ali ove godine – rekao je papa Franja u svojoj poruci – obeležava se 100 godina od uzdizanja Dela širenja vere, zajedno sa Delom svetog detinjstva i Svetog Petra apostola, u rang „papinskog“ . Ove godine se obeležava i 150 godina od rođenja osnivača Papinske misijske unije, blaženog Paola Mane. Ove godišnjice, objasnio je on, deo su proslave 400. godišnjice Kongregacije De Propaganda Fide, sa kojom su misijska dela usko povezana i sa kojom sarađuju na podršci Crkvama u oblastima poverenim dikasteriju, da podržavaju i koordiniraju širenje Jevanđelja u do tada nepoznatim zemljama.

Crkva i evangelizacija

Papa je istakao da evangelizatorski podsticaj nikada nije izostao u Crkvi i da uvek ostaje njen temeljni dinamizam. Stoga je pojasnio da je apostolskom konstitucijom Praedicate Evangelium, o reformi Rimske kurije, želeo da Dikasterijum za evangelizaciju preuzme posebnu ulogu u podršci misijskom obraćenju Crkve, što nije prozelitizam već svedočanstvo: izlazeći iz sebe kako bi životom naveštali besplatnu i spasonosnu ljubav Božiju prema nama koji smo svi pozvani da budemo braća i sestre.

Misijsko obraćenje

Papa Franja zatim u svojoj poruci ističe tri aspekta koji su, zahvaljujući delovanju Duha Svetoga, u velikoj meri doprineli širenju Jevanđelja u istoriji Papinskih misijskih dela: misijsko obraćenje, molitva i konkretnost milosrđa. Što se tiče misijskog obraćenja, on precizira da dobrota misije zavisi od izlaska iz sebe, od želje da se život ne usmeri na sebe nego na Isusa, koji je došao da služi, a ne da mu se služi. Primer za to je Paulina Jaricot koja je nastojala da se poistoveti sa svojim Gospodom, i kroz patnje kroz koje je prošla, kako bi u svakom čoveku upalila plamen njegove ljubavi. U tome je izvor poslanja – primetio je Papa – u žaru vere koja se ne zadovoljava i koja obraćenjem iz dana u dan postaje podražavanje, da bi se Božija milost usmerila na puteve sveta.

Molitva

Što se tiče molitve, Papa je istakao da je to prvi oblik poslanja i da Paulina nije slučajno uključila Živu krunicu Delu za širenje vere, kao da je želela da potvrdi da poslanje počinje molitvom i da ne može ostvariti bez nje. Jer Duh Gospodnji je taj koji prethodi i omogućava sva naša dobra dela: njegova milost uvek ima prednost. Inače bi misija postala uzaludna.

Konkretnost milosrđa

Zatim je tu materijalna pomoć, konkretnost milosrđa. Paulina Jaricot je krenula od molitvene mreže i istovremeno podstakla prikupljanje priloga u velikom obimu i u kreativnom obliku, prateći ga informacijama o životu i aktivnostima misionara. Doprinosi tolikih jednostavnih ljudi bili su providonosni za istoriju misija.

Stopama Pauline Jaricot

Papa je zaključio poruku željom da Papinska misijskia dela idu stopama Pauline Jaricot – „velike misionarke“ – kako bi im omogućili da budu inspirisani njenom konkretnom verom, smelom hrabrošću i velikodušnom kreativnošću.