Obraćajući se celom svetu u tradicionalnoj uskršnjoj poruci, Papa je ponovo pomenuo rat u Ukrajini, zemlji izmučenoj dugim sukobima i nasiljem, i iskušanoj društvenim tenzijama i dramatičnim humanitarnim krizama; naglasio je da je mir primarna odgovornost svih

Dozvolimo da Hristov mir uđe u naše živote, naše domove, naše zemlje – pozvao je papa Franja u svojoj uskršnjoj poruci Urbi et Orbi – Gradu i svetu. Papa se pojavio u centralnoj loži bazilike Svetog Petra zajedno sa kardinalom Renatom Martinom i kardinalom Majklom Černijem, koji su poslednjih nedelja dva puta putovali u Ukrajinu u susedne zemlje gde su izbeglice kako bi pokazali blizinu Crkve ukrajinskom narodu, umornom od ruske vojne agresije.

Hristos vaskrse

Papa je ponovio reči koje je Isus uputio svojim učenicima: „Mir vama“, ali je ovogodišnji Uskrs nazvao „ratnim Uskrsom“, jer „videli smo previše krvi, previše nasilja“, i teško je poverovati da je Isus zaista vaskrsao, da je zaista pobedio smrt.” Ali, „Hristos vaskrse! On je zaista vaskrsao!“ Danas nam je potreban više nego ikada, na kraju korizme, koja kao da ne želi da se završi – rekao je papa Franja.

Postoji jasna aluzija na situaciju u Ukrajini, ali Papine misli idu i na zemlje u kojima sukobi traju decenijama, na one koje doživljavaju dramatičnu humanitarnu krizu ili ozbiljne probleme. Međutim, postoje i dve godine pandemije. Bilo je vreme da izađemo iz tunela zajedno, ruku pod ruku, udružujući snage i resurse… Umesto toga, pokazujemo da u nama još uvek postoji Kajin duh koji Avelja ne vidi kao brata već kao rivala i razmišlja o tome kako da ukloni ga. Potreban nam je Vaskrsli da verujemo u pobedu ljubavi, da se nadamo pomirenju.

Mir za Ukrajinu

Rane na telu vaskrslog Isusa su znak borbe koju je vodio za nas i u kojoj je pobedio oružjem ljubavi, da bismo imali mir, bili u miru, živeli u miru – rekao je Papa i pozvao za mir koji se odnosi na ono što se dešava u istočnoj Evropi. Neka bude mira za izmučenu Ukrajinu, tako teško iskušenu nasiljem i uništenjem surovog i besmislenog rata u koji je uvučena. Neka nova zora nade svane u ovoj strašnoj noći stradanja i smrti! Neka mir bude izabran. Neka snaga i moć prestanu da se pokazuju dok ljudi pate.

Izbeglice, prognanici, podeljene porodice, usamljeni starci i siročad u papinom srcu

Ponavljajući da svi zajedno treba da radimo na traženju mira i ohrabrujući lidere da slušaju vapaje ljudi za mirom, Papa je rekao da u srcu nosi mnoge ukrajinske žrtve, milione izbeglica i interno raseljenih lica, razdvojene porodice, starije ljude koji su ostali sami, prekinute živote i razorene gradove. U očima imam pogled dece koja su ostala siročad i beže od rata. Gledajući ih, ne možemo a da ne čujemo njihove krike bola, zajedno sa bolom mnoge druge dece koja pate širom sveta: one koja umiru od gladi ili nedostatka brige, onih koji su žrtve zlostavljanja i nasilja, i onih koji su uskraćeni prava na rođenje.

Neka milost pobedi sebičnost i individualizam

Ožalošćen svime što se dešava, međutim, Papa ne zaboravlja otvorena vrata mnogih porodica i zajednica koje primaju migrante i izbeglice širom Evrope. Neka ova mnoga dela milosrđa postanu blagoslov za naša društva, ponekad iskrivljena tolikom sebičnosti i individualizmom, i da pomognu da budu otvorena za sve. Ali papa Franja se nada da će nas sukob u Evropi podsetiti na druge situacije napetosti, patnje i bola koje, kako je rekao, pogađaju previše oblasti sveta koje ne možemo i ne želimo da zaboravimo.

Neka se živi bratski na Bliskom istoku i u Jerusalimu

Nakon što se osvrnuo na nedavne događaje, Papa je počeo da nabraja, u dugačkom nizu, zemlje kojima je najpotrebnija molitva. Neka bude mira na Bliskom istoku, ranjenog godinama podela i sukoba. U ovaj slavni dan molimo se za mir Jerusalimu i mir za one koji ga vole (up. Ps 121 [122]), hrišćane, Jevreje i muslimane. Neka Izraelci, Palestinci i svi stanovnici Svetog grada, zajedno sa hodočasnicima, iskuse lepotu mira, živeći u bratstvu i slobodnom pristupu svetim mestima uz međusobno poštovanje prava svakog od njih.

Mir za zemlje izmučene tenzijama i nasiljem i za celu Afriku

Papa je dalje pomenuo narode Libana, Sirije i Iraka, a posebno sve hrišćanske zajednice koje žive na Bliskom istoku. Neka bude mira u Libiji, da pronađe stabilnost posle godina napetosti, i u Jemenu, koji pati od sukoba koji su svi zaboravili, uz stalne žrtve – rekao je on, izrazivši nadu da će primirje potpisano poslednjih dana da vrati nadu. Potom je pozvao na molitvu za Mjanmar, gde se nastavlja dramatičan scenario mržnje i nasilja, kao i za Avganistan, gde opasne društvene tenzije ne jenjavaju i gde dramatična humanitarna kriza muči stanovništvo.

Papa je tada svoj apel proširio na celu Afriku. Neka bude mira na celom afričkom kontinentu, kako bi se zaustavila eksploatacija žrtava i krvarenja izazvana terorističkim napadima – posebno u Sahelu – i neka nađe konkretnu podršku u bratstvu naroda. Neka Etiopija, pogođena ozbiljnom humanitarnom krizom, pronađe put do dijaloga i pomirenja i neka prestane nasilje u Demokratskoj Republici Kongo. Neka ne prestanu molitve i solidarnost za narode na istoku Južne Afrike, pogođene razornim poplavama.

Problemi na američkom kontinentu

Na kraju, Papa se molio za Latinsku Ameriku, gde je pandemija pogoršala društvene uslove, koji su već pogoršani slučajevima kriminala, nasilja, korupcije i trgovine drogom; i za put pomirenja kojim Katolička Crkva u Kanadi ide sa domorodačkim narodima.

Mir je primarna odgovornost svih

Završavajući govor, Papa je ponovo pomenuo rat, i istakao da svaki sukob sa sobom nosi posledice koje obuhvataju čitavo čovečanstvo; od žalosti do drame izbeglica, do ekonomske i prehrambene krize. Ali istovremeno je ohrabrivao sve da gledaju Isusa koji je pobedio smrt i koji nam daje mir. Suočeni sa stalnim znacima rata, kao i brojnim bolnim porazima u životu, Hristos, pobednik greha, straha i smrti, poziva nas da se ne predamo zlu i nasilju. Braćo i sestre, dozvolimo da nas mir Hristov pobedi! Mir je moguć, mir je dužnost, mir je primarna odgovornost svih – istakao je na kraju papa Franja.

Ika