The Most Rev. Joseph R. Cistone, Bishop of Saginaw, celebrated Palm Sunday Mass at the Cathedral of Mary of the Assumption on Sunday, March 20 in Saginaw. Palm Sunday marks Jesus' triumphant entry into Jerusalem before His Passion, when the Jews welcomed Him by placing palm branches along His path and singing "Hosanna!" Catholics recognize this day with a procession holding palms and singing praise. Bishop Cistone will celebrate the following Holy Week liturgies at the Cathedral of Mary of the Assumption: Holy Thursday, March 24, at 7 p.m. Good Friday, March 25, 1 p.m. Holy Saturday, Easter Vigil Mass, March 26, 8:30 p.m. Easter Sunday, March 27, 10 a.m. Liturgy times for parishes across the diocese can be found here: http://www.saginaw.org/liturgy/lent-cal.html

Cvetnica  i šest korisnih informacija koje bi trebalo da znate o njoj!

NAZIV

Nedelja kojom počinje Velika nedelja zvanično se zove Nedjelja palmi o muci Gospodnjoj (Dominica in palmis de Passione Domini), koja povezuje Hristovu kraljevsku pobedu i objavu Muke.

Ovaj dvostruki naziv je u rimskoj Crkvi prisutan od 8. veka, kada su se ujedinile istočne i zapadne tradicije. Naime, istočna, jerusalimska tradicija je već u 4. veku ovu nedelju nazvala Nedjelja palmi (Dominica palmarum), naglašavajući Hristovu mesijansku misiju i njegov slavni ulazak u Jerusalim, dok je drevna rimska tradicija ovu nedelju nazivala Nedjeljom Muke Gospodinove (Dominica de passione Domini) stavljajući u centar Hristovo trpljenje na krstu, prepoznatljivo po pevanju Muke Gospodinove u Jevanđelju po Mateju. Današnji Misal takođe povezuje ove dve tradicije tako što ovu nedelju naziva Nedjelja palmi o muci Gospodnjoj  ili Cvetnica. Nedjelja Muke Gospodinove (Dominica in palmis de Passione Domini)

Hrvatski naziv Cvetna nedjelja, Cvetnica, Palmenica ili Uličnica prirodno priziva običaj procesije ili ophoda s blagoslovljenim grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jerusalim. U hrvatskom narodnom predanju ovaj dan se obeležava upotrebom raznih prolećnih biljaka: grančica drena, vrbe, ljeske, ljubičice i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grančica (u primorskoj Hrvatskoj).

ISTORIJA

Prvi opis liturgije Cvetnice u Jerusalimu nalazi se u 4. veku kod hodočasnice Egerije, kojia opisuje kako te nedelje u Jerusalimu, posle jutarnje euharistije, oko 13 časova (7 čas) sav narod se ponovo okupio sa na Maslinskom brdu kod bazilike zvane Eleona. Posle himni i antifona kao i službe reči vernici bi se uputili do bazilike Uzašašća na istom brdu, gde bi se ponovno čitali himni, antifone kao i čitanja i molitve.Oko 17 časova pročitao bi se odlomak iz jevanđelja o Isusovom svečanom ulasku u Jerusalim, a zatim bi usledila procesija do bazilike Uskrsnuća, uz pevanje Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje i noseći palmine ili maslinove grančice. Nakon službe svetla u bazilici, biskup bi otpustio narod. Ovaj običaj je na Zapad došao u 8. veku, a u srednjem veku je poprimio dramatične izraze, pa je svečana povorka postala važan deo proslave Cvetnice.

PESME U PROCESIJI

Poklici Židovska su deca, Hosana Sinu Davidovu, Slava ti, čast i hvala, deo su vekovne tradicije liturgije Cvetnice i nose snažno mesijansko značenje. Poklik hosana (Gospodine, spasi nas), preuzet je iz Ps 118, 25-26 (Hosana! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje), a uz zaziv Maranatha (Dođi, Gospodine) u slavlju euharistije prisutan je već od 1. veka. Poklik je ušao i u liturgiju Cvetnice ukazujući na lik poniznog Hrista koji se potpuno predaje Božjem planu spasenja. Verničko klicanje hosana je izraz vere u Hrista koji je objavio svoju spasonosnu u ludosti križa (1 Kor 1, 18.23).

MISNA ČITANJA

Na Cvetnu nedelju čitaju se sledeća čitanja:

– Iz 50, 4-7 (Treća pjesma o sluzi Gospodnjem)

– Ps 22 (Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?)

– Fil 2, 6-11 (Kristološki himan)

– Muka Gospodina našega Isusa Krista

Tekst proroka Izaije predstavlja Slugu Gospodnjeg kao onoga koji se poverava reči Božijoj i prihvata stradanje ojačan potpunim poverenjem u Gospoda.

Otpevni psalam ujedinjuje vapaje i jadikovke pravednog patnika sa njegovim pouzdanjem i zahvalom Gospodu. Izborom ovog psalma Crkva misao slavlja usmerava ka Hristovoj patnji, čijom se pravdom i žrtvom oslobađaju svi ljudi.

Hristološki himan iz Poslanice Filipljanima poistovećuje Slugu Gospodnjeg iz Knjige proroka Izaije sa Hristom koji je lišen božanskog dostojanstva da bi se ponizno zbližio sa čovekom i vratio mu božansko dostojanstvo.

Pre poslednje liturgijske reforme na Cvetnicu se uvek  čitala Muka po Mateju, dok se danas čitaju izveštaji o Hristovoj muci iz Jvanđelja po Mateju, Marku ili Luki, zavisno od godine (A, B ili C).

LITURGIJSKE NAPOMENE

Direktorij za narodnu pobožnost podseća nas:

Potrebno je da vernici budu poučeni o značenju slavlja, da bi razumeli njegov smisao… Potrebano je naglasiti da ono što je zaista važno jeste  učestvovanje u samoj procesiji, a ne nabavljanje palminih ili maslinovih grančica; da se one ne čuvaju kao amajlije ili samo u terapeutske ili apotropejske svrhe , odnosno da bi oterali zle duhove i zaštitili kuće i polja… što bi moglo biti sujeverje.Palminu ili maslinovu grančicu treba čuvati prvenstveno kao svedočanstvo vere u Hrista, mesijanskog kralja i u njegovu vazmenu pobedu. (br. 139)

Poslesaborska liturgijska obnova donela je ukaz da na Cvetnicu u hrišćanskoj zajednici bude samo jedna procesija i to pre slavlja euharistije na kojoj se okuplja najveći broj vernika. Na čelu procesije nosi se krst ukrašen grančicama, a ispred naroda idu sveštenici i služitelji liturgijekoji nose palmine grančice. Tako blagoslov grančica nije predviđen kada nema procesije ili barem svečanog ulaska zajednice u crkvu.

Opšta uredba Rimskog misala napominje da  se na Nedjelju muke Gospodnje uzima crvena liturgijska boja.

SMISAO I PORUKA CVETNICE

Poslušajmo papu emeritusa Benedikta XVI:

Neka ovih dana budu prisutna dva osećanja: hvala, kao i oni koji su dočekali Isusa u Jerusalimu svojom hosanom; i zahvalnost, jer će u ovoj Velikoj nedelji Gospod Isus obnoviti najveći dar koji se može zamisliti: daće svoj život, telo i krv, svoju ljubav. Ali na tako veliki dar moramo da odgovorimo na odgovarajući način, dajući sebe, svoje vreme, svoje molitve, svoje biće u dubokoj zajednici sa Hristom koji trpi, umire i vaskrsava za nas. Drevni oci Crkve videli su simbol u činu ljudi koji su sledili Isusa na Njegovom ulasku u Jerusalim, u činu prostiranja ogrtača pred Gospodom. Pred Hristom – rekli su Oci – moramo da širimo svoje živote, svoje ličnosti u stavu zahvalnosti i klanjanja.

Čujmo, najzad, opet glas jednog od drevnih otaca, sv. Andrije, biskupa Krete: Ispružimo se smerno pred Hristom, umesto ogrtača ili posečenih grana, zelenih grančica lišća koje na samo nekoliko sati raduju oči i koje su predodređene da se izgube zajedno sa limfom i njenim zelenilom. Ispružimo se obučeni u Njegovu milost ili bolje, Njega  samog (…) i ispružimo se pred Njegovim nogama kao rašireni ogrtači (…) da bismo pobedniku smrti dali ne jednostavne palmine grančice, već trofeje pobede. Mašući duhovnim grančicama duše, mi danas zajedno sa decom svešteno kličemo: ‘ Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje, kralj Izraela’…

Ko je za nas Isus iz Nazareta? Kakvu ideju o Mesiji imamo, kakvu ideju o Bogu imamo? Ovo je suštinsko pitanje, koje ne možemo izbeći, tim pre što smo ove nedelje pozvani da sledimo našeg Kralja koji bira krst za svoj presto; pozvani smo da sledimo Mesiju koji nam ne garantuje laku zemaljsku radost, već radost na nebu, blaženstvo Božije. Moramo se zapitati: koja su naša istinska očekivanja? Koje su naše najdublje želje sa kojima smo danas došli da proslavimo Cvetnu nedelju i započnemo Veliku nedelju? (Iz propovedi pape Benedikta XVI na Cvetnicu 2012. godine)

Izvor: Bitno.net