Crkva danas slavi praznik Blagovesti ili naveštenja Gospodnjeg. To je proslava začeća Isusa, jer nas danas deli tačno devet meseci do Božića – rođenja Isusa Hrista. Blagovest nas podseća na događaj kada je anđeo došao Mariji i objavio joj rođenje Isusa Hrista, očekivanog Mesije. Crkvena zvona nas svakodnevno podsećaju na ovaj događaj ujutru, u podne i uveče, kada katolici mole Anđeoski pozdrav. Današnji praznik je važan za Crkvu, jer je tada započela podela vremena na ono pre i posle Hrista. Hristovo rođenje je ovo postiglo, a počelo je da se ostvaruje događajem kojeg se danas sećamo. Praznik Blagovesti se u Crkvi slavi od 6. veka. Možda od ranije, ali od 6. veka imamo pouzdane podatke od sv. Abraham Efeski koji pominje da je 25. marta Crkva proslavila praznik Blagovesti ili Blagovesti Gospodnje. U dokumentu pape Pavla VI. Marialis kultus, koji govori o pravilnom poštovanju Blažene Djevice Marije, pominje da je današnji praznik zajednički Isusov i Marijin praznik. Tamo se kaže da je Blagovesti praznik Reči koja je poslata  Marijinim sinom. Zapravo je nečuven događaj da se Bog utelovio, da se spustio do one najniže tačke za čoveka i sve to preobrazio svojim utelovljenjem. Iako je Svemogući Bog mogao  utjelovljenje svoga Sina učiniti i bez saradnje ljudi na zemlji, ipak je želeo Marijin slobodan pristanak. Tako Bog pokazuje svoju poniznost i potpunu posvećenost čoveku. Današnji praznik zapravo nam pokazuje koliko smo dragoceni u Božjim očima, koliko mu je stalo do života svoje dece. 

HKM