Biskup Grenobla,  Poznat po izvanrednoj, neumornoj i svestranoj delatnosti, ali i po predanosti molitvi i kontemplaciji iz kojih je crpeo snagu. Poznat po svojim sjajnim arhitektonskim sposobnostima i mudrim odlukama u sukobima između sveštenstva, monaštva i vernika. Prijatelj i zaštitnik reda Kartuzijanaca, podržao ih je savetima i mnogim dobrim delima. Okružen svojim kartuzijancima, na današnji dan 1132. godine umro je sv. Hugo, njihov veliki prijatelj i zaštitnik. Od 1080. godine bio je biskup u Grenoblu u Francuskoj, jedan od onih koji su dugo bili biskupi, i na tu je službu došao relativno mlad. Rođen je 1053. godine. Kada je preuzeo episkopsku službu, učinio je sve da obnovi poverenu mu biskupiju u duhu gregorijanske reforme. Zalagao se za obnovu discipline među sveštenstvom, pokušao je da obnovi Crkvu iznutra, a spolja ne dozvoljava da se plemići i svetovne spletke mešaju u crkvenu upravu. U ovom poslu pomagali su mu najviše benediktinci i kartuzijanci, predvođeni njihovim osnivačem Sv. Brunom. U Hugovoj biskupiji osnovao je dva kartuzijanska manastira. Do svoje smrti, Hugo je pomogao kartuzijanima najbolje što je mogao savetima i materijalnim sredstvima. Takođe je osnovao dve opatije redovnih kanona. Vladika se brinuo i o svom episkopskom gradu Grenoblu, gde je sagradio kameni most, pijacu, tri bolnice – za muškarce, žene i gubavce – i obnovio crkve. Takođe je bio uspešan u pomirenju života među sveštenstvom, monaštvom i vernicima. Ljudi tako velikih aktivnosti redovno su i ljudi molitve, dugi, ustrajni i sigurno plodni. Dugo je znao da se moli i razmatra. Tu je crpio snagu i hrabrost za svoje poduhvate. I kako i priliči, čovek koji je toliko voleo kartuzijance, umro je okružen njima. Dve godine nakon Hugove smrti, Inokentije III ga je proglasio svetim. Bilo je to 22. aprila 1134. Patio je od čestih glavobolja, a kasnije je postao zaštitnik pacijenata sa takvim problemima, kao i grad Grenobl i mnoge parohije i crkve širom sveta.

HKM