Danas proslavljamo Svetog Ivana I, Papu. Ivan je rođen u Toskani, otac mu se zvao Konstancije, dok je ime majke nepoznato. On je bio pedeset i treći Petrov naslednik na rimskoj biskupskoj stolici, na kojoj je sedeo od 523. do 526. godine. godine. Za vreme pape Hormizda bio je rimski arhiđakon. Nakon što je izabran za papu održavao je dobre odnose sa italijanskim vladarom arijancem Teodorikom i vizantijskim carem Justinom. Dopisivao se prijateljski sa filozofom Boecijem. Car Justin je počeo 524. godine sa progonom arijanaca u svom carstvu. Zaplenio im je  crkve i imanja, uklonio ih iz državne službe i na sve moguće načine progonio. Velika većina arijanaca je živela u severnim provincijama carstva i po nacionalnosti su bili Ostrogoti. Teodorih i sam Ostrogot i arijanac, čije su se zemlje graničile sa carskim provincijama u kojima su progoni bili najžešći, bio je veoma zabrinut zbog toga. Zato je pozvao papu Ivana u Ravenu i naredio mu da on sam, na čelu delegacije, ode u Carigrad i ubedi cara da odustane od progona. Papa je u Carigradu sjajno dočekan, čak mu je bilo dozvoljeno da slavi Vaskrs po rimskom obredu. Car mu je obećao prestanak progona, ali je zabranio da se preobraćeni arijevci vrate na svoju veru. Ivan se, zadovoljan obavljenim zadatkom vratio u Ravenu. Tu ga je dočekao Teodorik, ali ne kako bi ga pohvalio i nagradio, nego kako bi ga kaznio. Upravo je otkrio tajnu prepisku između papinog prijatelja Boetija i cara Justina, i naredio je da se filozof ubije. Teodorik je Ivanov veliki doček u Carigradu tumačio kao intrigu sa carem, pa je papu bacio u tamnicu, gde je papa i umro. Njegovo telo je prebačeno u Rim i sahranjeno u bazilici Svetog Petra.