Danas Crkva slavi sv. Luku, jevanđelistu, zaštitnika lekara i umetnika. Pisac trećeg Jevanđelje i Dela apostolskih, blizak saradnik i učenik apostola Pavla, sa njim je putovao i svuda širio Radosnu vest. Bio je Sirijac, rodom iz Antiohije. Poticao je iz paganske porodice. On nije bio Isusov apostol niti učenik, ali je poznavao većinu njih. Sledio je sv. Pavla na svom drugom i trećem misionarskom putovanju, i sve što je čuo i videoverno je beležio. Pored Jevanđelja u kojem opisuje Isusov život i događaje iz Marijinog života, napisao je i Dela Apostolska u kojima opisuje silazak Duha Svetog na apostole, njihovo misijsko delovanje u Maloj Aziji i Rimskom carstvu i početak Crkve. Jevanđelje po Luki na posebno istaknut način prikazuje Isusa kao onog koji leči bolesti duše i tela, zajedno sa bezbrojnim čudima koja su to pratila. Isus je kod sv. Luke prikazan kao saosećajan i milostivi Spasitelj čoveka. On nam donosi i parabole o veličini milosrđa Božijeg: izgubljena i pronađena ovca, izgubljeni sin i milosrdni otac, dobri Samarijanac. Takođe nam donosi Isusov poziv: „Budite milostivi kao što je milostiv Otac vaš“. Bog je milostiv jer je dobar ne samo prema dobrima već i „prema nezahvalnima i zlima“. Sv. Luka je želeo da nam prenese Božije milosrđe prema grešnicima. On osuđuje bogate i uzvisuje siromašne. Luka je bio lekar, ali i slikar. Drevna tradicija ga pominje kao autora nekoliko veoma lepih slika Gospe koji se i danas časte. Predanje kaže da je razapet u Grčkoj. Njegovo telo je prebačeno u Apostolsku crkvu u Carigradu 357. godine. Praznik sv. Luke je u Rimu poznat od 9. veka. Danas se njegove mošti čuvaju u crkvi sv. Justina u Padovi. U umetnosti se prikazuje simbolom vola, jer njegovo Jevanđelje počinje Zaharijinom žrtvom u hramu. Za zaštitnika ga je izabrala i Katolička informativna agencija.