Danas je sv. Rok ili Roko, franjevački trećoredac, hodočasnik, dobrotvor, zaštitnik od kuge i kolere. Rođen je 1295. godine u Monpeljeu, drevnom gradu u južnoj Francuskoj. Njegov otac je bio grof, a njegova pobožna majka ga je odlično vaspitala. Dugo su bili bez dece, a tako su želeli decu. Molili su se i zavetovali i Bog im je dao sina, koji će postati slavni svetac. Njegovi preci su se borili za oslobođenje Svete zemlje. Kao mladić ostao je bez roditelja, pa je prodao svoje imanje, a novac razdelio siromašnima. Kao siromašan hodočasnik, otišao je u Rim, nadahnut svetopisamskom rečju: „Ako želiš da budeš savršen, prodaj šta imaš i daj novac siromašnima, i imaćeš blago na nebu! Onda dođi i prati me!”

Na putu za Rim svratio je u gradić gde se brinuo o obolelima od zaraznih bolesti. Tu je i učinio nekoliko čuda. Bog je preko njega izvodio velika dela. Rokova svetost dokazana krstom i stradanjem, bez kojih ne može biti istinske svetosti. Brinući se o zaraženima gubom, Rok se i sam razboleo, pa su ga u Pjaćenci proterali iz grada. Osećao se usamljen kao Hrist na krstu, ali nije očajavao. Sklonio se u obližnju šumu i hranio se biljem i pio vodu sa izvora koji je poteko u njegovom skrovištu, uzdajući se potpuno u promisao Božiju. Tradicija kaže da mu je svaki dan dolazio jedan pas donosio mu parče hleba  i lizao mu rane. Ovu scenu ovekovečili su mnogi slikari. Vlasnik psa, grof Gotardo Palastreli je pratio životinju u šumu i uzeo Roka pod svoj krov. Tokom razgovora Roko je ostavio dubok utisak na njega pa se on inače čovek ne baš duboke vere, obratio i prihvatio Roka i negovao ga dok nije ozdravio.

Nakon što se oporavio, Roko je nastavio put ka rodnom gradu. Bio je iscrpljen od teške bolesti I potpuno izobličen pa njegovi sugrađani nisu mogli da ga prepoznaju. Smatrajući ga sumnjivim bacili su ga zatvor. Tamo je proveo pet godina i ponovo se zarazio kugom. Na samrti, svešteniku koji je došao da mu podeli sakramente, otkrio je ko je on. Preminuo je 16. avgusta 1327. godine. Pripisuju mu se mnoga čuda i isceljenja. Štovanje ovog sveca uveliko su proširili franjevci i kapucini. U Rimski martirologij ga je uveo papa Grgur XIII. Ovaj unos je kasnije potvrdio papa Urban VIII.

Molitva Svetog Roka protiv zaraznih bolesti

O, Bože Spasitelju, Isuse Hriste, Ti si u svojoj punoj blagoj providnosti i očinskoj mudrosti svetog Roka  postavio za moćnog zaštitnika od zaraznih bolesti i preko njega udelio obilne blagoslove bližnjima u teskobi. Zbog njegovih zasluga, smiluj se I nama, kada je naše zdravlje ugroženo i kada nas obuzima strah od smrti. Odvrati anđela smrti da imamo vremena da se pokajemo, jer Ti ne želiš smrt grešnika, već da se obrati i živi. Amin. Gospode, priteci mi u pomoć. Jer sam slab i siromašan, pomozi mi o Bože. Ti si moj Pomoćnik i Spasitelj. Gospodine, ne odugovlači dalje. Sveti Roko, moli za nas. Da postanemo dostojni obećanja Hristovih.

Srećan rođendan slavljenicima!