Foto: TeiTo
U Europu dolazi sve više izbjeglica, većinom muslimana. Negdje sam pročitao da i muslimani časte Mariju. Da li je časte kao Isusovu majku, ili su joj dali neku drugu ulogu? Isus (Isa) je, koliko znam, kod muslimana sasvim običan prorok, ne i Božji sin. Spominje li se Marija u Kur’anu? Dobar poznavalac Kur’ana mi je rekao da poznaju i anđela Gabrijela koji je isto tako navijestio Isusovo rođenje. Možda moje pitanje zanima još nekoga, pogotovo sad kad se učestano suočavamo s pripadnicima te vjere…
Boško
Bitna tvrdnja islama jest da nema drugoga Boga osim Alaha i da je Muhamed Alahov poslanik. Temelj islama je korjenito jedinstvo i jednota Boga koji je Stvoritelj svega. A prvenstveni Božji atribut je milosrđe. Zato svako poglavlje (sura) u Kur’anu počinje bismilahom (zazivom Boga upomoć):U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog… Druge vrline koje se pripisuju Bogu jesu svjetlo i vrhovništvo.Bit islama je da on sebe ne smatra novom religijom, nego obnovom i preuređenjem religije Isusa, Mojsija i Abrahama – kao izvornom religijom koju je Bog planirao za svakoga. Prvenstveni izvor sigurnosti i kontinuiteta objave, prema islamu, jest Kur’an. Kur’an naziva Isusa riječju koja dolazi od Boga, Mesijom i prorokom,ali ne vječnim Logosom – Božanstvenim Sinom Božjim ili Spasiteljem. Prema Kur’anu Isus je pomogao da se ljudi izvuku iz okova mržnje zapovjedivši im da se ljube. Muslimani vjeruju da je Isus činio čudesa, uključujući iscjeljivanje bolesnih i uskrisivanje mrtvih. Smatraju Ga vjernim učiteljem monoteizma. Ne vjeruju da je Isus umro na križu, nego da Ga je Bog uznio na nebo prije smrti (sura4, 157–159). Za prosječnog muslimana Isus je uzor svetosti i pobožnosti, s tim da je On zapravo utjelovio istinski islam. Stoga Isusu pridaju više časti i poštovanja nego svim drugim prorocima koji su živjeli prije Muhameda. Islam smatra Isusovu religiju autentičnom, ali ne i nauk kršćanske Crkve o Isusu. Ipak priznaju da su Isus i Marija Božji znakovi za cijeli svijet.
Štovanje i ljubav prema Mariji, Isusovoj majci, jest zajednička vrednota koja povezuje kršćane i muslimane. U raznim poglavljima (surama) Kur’ana opisano je sve ono najvažnije što islam uči o Mariji:opisana jenjezina obitelj, bezgrešno začeće, rođenje, ime, djetinjstvo i mladost, navještenje, pohođenje, Isusovo rođenje te Marijino djevičanstvo i dostojanstvo. U suri 19, 16–29 Marija zauzima središnje mjesto. Počinje opisom navještenja Božjega duha te njezine drame nakon djevičanskog začeća Isusa i drame Isusova rođenja. Taj navjestitelj, Božji duh, predstavlja se Mariji »kao stasit čovjek«(Sura 19, 17), a prema Lukinom evanđelju riječ je o anđelu Gabrijelu(1, 26–38), koji se u Kur’anu zove Džibril. Od četiri velika anđela na prvom se mjestu navodi Džibril; zadužen je, prema islamu, za dostavljanje Božje objave onima koje On izabire za svoje poslanike. Marija u Kur’anu igra važnu ulogu kao žena koju je Bog na poseban način odlikovao. I ona je jedina imenom spomenuta žena u Kur’anu te spada u red osoba koje su poseban Božji znak u povijesti čovječanstva. Štoviše, i sama Sura 19 nosi u naslovu ime »Merjem« (Marija). U istoj se suri kaže za Isusa da je kao dijete bio »pun poštovanja« prema svojoj majci. Marija, Isusova majka, od početka svoga života je od Boga izabrana žena i već kao dijete bila je od Boga na poseban način štićena i zbrinuta. K tomu, Kur’an naglašava Marijinu trajnu čistoću i bezgrešnost te podcrtava da je ona utjelovljenje predanja Bogu. To je razlog što Marija, kao Isusova majka, u općoj predaji i pobožnosti muslimana uživa ne samo poštovanje nego i štovanje. To se može vidjeti po tome kako pobožni Turci posjećuju navodni Marijin grob na brdu Bülbüldaghi blizu Efeza (usp. Annemarie Schimmel, Jesus und Maria in der islamischen Mystik, München, 1996, str.141). Riječ je o jednoj kapelici iz ranobizantskog vremena koja se naziva »Marijina kuća«. Navodno je ondje živjela i umrla Isusova majka, a doveo ju je apostol Ivan koji je u Efezu propovijedao kršćanstvo. Tu kapelicu, kao jedinstveno mjesto pobožnosti, posjećuju kršćani i muslimani te, slično kao na zapadnom dijelu hramskog zida u Jeruzalemu, u pukotine dugačkog kamenog zida pred tom kapelicom hodočasnici stavljaju listiće s ispisanim željama da bi ih anđeo odnio pred lice Božje. Dakle, i u islamskoj mistici postoji marijanska duhovnost…
fra Benedikt Vujica, OFM