FOTO: VATICAN MEDIA // PAPA FRANJO S PREDSTAVNICIMA DRUŠTVA MAX PLANCK

Primajući u audijenciju delegaciju Društva Maks Plank u četvrtak, 23. februara, papa Franja je pokrenuo etička pitanja o „hibridnom razmišljanju“, prenosi Vatikan Njuz.

Papa je zbog velike prehlade prisutnima podelio pripremljen govor.

Čista nauka, javno dobro

Papa Franja pre svega izražava zahvalnost Svete Stolice za naučna istraživanja, a posebno za Društvo u kojem, kako je napisao, hiljade ljudi, u brojnim institutima, rade u službi sve temeljitijeg i preciznijeg poznavanja različitih oblasti znanja. Istovremeno, podstiče članove društva da očuvaju najviše standarde naučnog integriteta, kako bi ona bila oslobođena neprikladnih uticaja, kako političke tako i ekonomske prirode. Ističe, pored toga, da je danas važno sačuvati, ali i povećati podršku čistoj nauci.

„Naime, ne oduzimajući ništa od primenjene nauke, čista nauka treba da prizna prirodu opšteg dobra; njene rezultate treba staviti u službu opšteg dobra. Vaša institucija svakako može učiniti mnogo u tom pogledu“, napisao je papa Franja.

„Hibridno razmišljanje“ i opasnost za homo sapiensa

Sveti Otac se osvrnuo i na najavu skorog rađanja takozvanog „hibridnog razmišljanja“, koje proističe iz hibridizacije biološke i nebiološke misli, što bi omogućilo da čovek ne bude istisnut veštačkom inteligencijom. Ovo postavlja veoma važna pitanja i na etičkom i na društvenom nivou.

„Naime, treba uzeti u obzir da bi kombinacija kognitivnih sposobnosti čoveka i računarske snage mašine promenila vrstu homo sapiensa. Dakle, ne možemo a da se ne zapitamo o problemu konačnog značenja, odnosno pravca, onoga što se dešava pred našim očima“, istakao je on.

Značaj etike na delu

Ako to ne izaziva zabrinutost kod onih koji se prepoznaju u „transhumanističkom projektu“, to isto ne važi i za one koji se, naprotiv, troše da bi unapredili neohumanistički projekat, po kome se ne može prihvatiti jaz između akcije i inteligencije.

„Ako se sposobnost rešavanja problema odvoji od potrebe da se pri tome bude inteligentan, poništava se intencionalnost, a time i etika delovanja. Siguran sam da će Društvo „Maks Plank“ želeti da da značajan doprinos u ovom smislu“, rekao je Sveti Otac.

Nije sve što je moguće etički dozvoljeno

Konačno, papa Franja sa zabrinutošću gleda na period „druge modernosti” u kojem se u oblastima velike nauke širi princip „tehničke” odgovornosti, koji ne dozvoljava moralni sud o tome šta je dobro ili loše. Postupci, posebno velikih organizacija – primećuje Papa – bili bi vrednovani samo u funkcionalnom smislu, kao da je sve moguće, upravo zbog toga, etički dozvoljeno.

„Crkva nikada neće moći da prihvati takvo gledište o čijim tragičnim posledicama smo već imali previše dokaza. Ono što danas treba da vratimo u središte naše kulture je pre svega odgovornost u brizi za druge, a ne samo kako odgovarati za učinjeno. Jer, pored onoga što je učinjeno, mi smo i odgovorni, a pre svega, za ono što nismo uradili iako smo mogli“, zaključio je Sveti Otac, a prenosi Vatikan Njuz.

IKA