Crkva danas slavi praznik Tela Hristovog, proslavu Isusovog ovaploćenja u hlebu i vinu. U Katoličkoj Crkvi od 13. veka postoji praznik kojim se slavi uspomena na ustanovljenje Evharistije na Veliki četvrtak. Uvek se praznuje u četvrtak posle praznika Svete Trojice. Avgustinska redovnica, Sveta Julijana iz samostana kod Liježa u Belgiji, imala je viziju punog meseca, na kome je primetila mrlju. Ona je pun mesec tumačila kao Crkvu, a mesto kao nedostatak praznika, kojim bi se slavila Presveta Oltarska Tajna. Na njenu molbu, lokalni biskup je ustanovio praznik za svoju biskupiju, koji se u početku zvao praznik Evharistije. Sveta Julijana i njeni savremenici su promovisali ideju ovog praznika i želeli su da je pronesu na celu Crkvu. Još jedan događaj koji je snažno uticao na poštovanje Tela i Krvi Hristove vezan je za evharistijsko čudo koje se dogodilo 1263. godine u Bolseniju, Italija. Služeći svetu misu, sveštenik je posumnjao da se hleb i vino pretvaraju u Telo i Krv Hristovu. Kada je lomio osvećenu hostiju, primetio je kako iz nje kaplje krv koja se sliva niz oltar. Događaj sličan onom u Bolseni desio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Zatim, za najvažniji deo svete mise – pretvorbu, kada se hleb na reči sveštenika i delovanje Svetoga Duha pretvara u Telo, a vino u Krv Isusovu, sveštenik je posumnjao u ovo čudo. Videvši da je u kaležu prava sveža krv, zbunjen i uplašen neočekivanim događajem, brzo je stavio kalež sa Svetom Krvlju iza oltara i završio misu. Praznikom Tela Crkva blagodari Gospodu na daru Evharistije, na stalnom prisustvu Isusa Hrista u Presvetoj Tajni, u kojoj nam se na neverovatan i neopisiv način daruju ljubav i milost Božja.