U Delima apostolskim na dva mesta se u vezi sa svetim apostolom Pavlom, njegovom službom i budućnošću, spominje prorok Agab i njegovo proročanstvo. Evo tih mesta:
«Barnaba zatim krene u Tarz da potraži Savla. Kad ga nađe, dovede ga u Antiohiju, gdje su godinu dana bili gosti tamošnje crkve i poučavali mnogi narod. U Antiohiji učenike, i to prvi put, nazvaše kršćanima.
U to isto vrijeme siđoše iz Jeruzalema u Antiohiju neki proroci. Jedan od njih, imenom Agab, ustade i proreče, nadahnut od Duha Svetoga, da će biti velika glad po svem svijetu. I zaista je bila za Klaudija. Tada učenici odlučiše svaki prema svojim mogućnostima poslati pomoć braći u Judeji. To i izvršiše šaljući doprinos (tamošnjim) starješinama po Barnabi i Savlu» (Dj 11,25-38).
«Za našega višednevnog boravka ondje (u Cezareji) dođe iz Judeje neki prorok imenom Agab. Kad nas pohodi, uze Pavlov pâs, sveza sebi ruke i noge te reče: ‘Ovo veli Duh Sveti: Ovako će čovjeka čiji je ovo pâs u Jeruzalemu svezati Židovi i predati ga u ruke poganima.’ Kada to čusmo, počesmo mi i mještani moliti Pavla da ne ulazi u Jeruzalem» (Dj 21,10-12).
Agab se na početku pominje među grupom proroka koji su iz Jerusalema došli u Antiohiju da posete svete apostole Pavla i Barnabu. Prosvetljen Duhom Svetim Agab je prorekao glad i bedu, koja je za vreme četvrte godine, vladavine cara Klaudija od svih rimskih provincija najviše pogodila Palestinu. Istoričar Josip Flavije u svom delu: “Judejske starine” spominje kako je za vreme prokuratora Kuspija Fada i Tiberija Aleksandra, Helena, kraljica Adiabene, kroz 4 godine, od 44. do 48., slala u Jerusalim egipatsko i kiparsko žito.
Na drugom mestu opisuje se susret sv. Pavla sa prorokom Agabom u Cezareji. Bilo je to 58. godine nakon Pavlovog trećeg putovanja. Prorok mu je nagovestio šta ga čeka. Događaji, koji su brzo usledili, potvrdili su istinitost Agabova proročanstva. Pojedini istoričari svrstali su Agaba među 72 učenika Gospodnja. Rimski martirologijum slavi njegovu uspomenu na današnji dan. Osim ova dva mesta u Delima apostolskim o proroku Agabu ništa drugo ne znamo.
Kasnije karmelićansko predanje pripisuje Agabu osnivanje jedne crkve u čast Majke Božje. Zbog toga neki ga prikazuju u karmelićanskoj odori sa crkvicom u ruci, na kojoj piše: «Virgini Matri» Devici Mariji.