Objavljena je poruka Svetog oca za Drugi svetski dan deka, baka i starijih osoba koji će se obeležavati 24. jula. Papa poziva bake i deke kao i starije osobe da budu predvodnici „revolucije nežnosti“ i da delima i molitvama podrže ne samo svoje unuke, već i mnoge uplašene unuke koje još nisu sreli, a koji možda beže od rata ili trpe njegove posledice.

Reči psalmiste: „Rod donose i u starosti” (Ps 92, 15), inspiracija za papinu ovogodišnju poruku za Svetski dan deka, baka i starijih osoba, suprotne su onome što svet misli o ovoj fazi života, ali i sa stavom sumorne rezignacije koji pokazuju neki stariji ljudi koji malo očekuju budućnost. Ali ove reči su pravo „jevanđelje“ koje se može objaviti svima na drugi Svetski dan deka, baka i starijih osoba. Kao papa piše: Blagoslovljena kuća u kojoj živi starija osoba! Blago porodici koja odaje počast starijima!

Razumeti i ceniti starost

Međutim, starost je životno doba koje ne razumeju lako ni oni koji je žive, priznaje Sveti otac. Razvijenija društva troše velike sume na taj period života, a da to ne pomaže ljudima da istinski razumeju i cene tu fazu.

U papinoj poruci se pominju izazovi sa kojima se suočavaju stariji: od penzionisanja i odrasle dece – čineći mnoge stvari koje su ih nekada zaokupiravale manje hitnim; potkopavajući sigurnosi u priznavanju da snaga jenjava; brz tempo sveta sa kojim se bore da održe korak, koji ne ostavlja alternativu osim da implicitno prihvate ideju da su beskorisni. Možemo saosećati sa psalmistom, piše Papa, koji moli: „Ne zabaci me u starosti: kad mi malakšu sile, ne zapusti me!“ (Ps 71, 9).

Starenje nije osuda, već blagoslov

Međutim, nastavlja Papa, ovaj isti psalam, koji odražava Božije prisustvo u svakom periodu života, podstiče na istrajnost u nadi. Sa starošću i sedom kosom, Bog nam i dalje daje dar života i čuva nas da nas zlo nepobedi. Videćemo da je starenje više od prirodnog starenja tela ili neizbežnog protoka vremena, već dar dugovečnosti. Starenje nije osuda, već blagoslov, ponavlja Papa. Iz tog razloga, Papa podstiče starije da se brinu o sebi i da ostanu aktivni, što važi i za duhovni život. Čovek treba da neguje svoj unutrašnji život marljivim čitanjem Božje Reči, svakodnevnom molitvom, primanjem sakramenata i učešćem u bogoslužju.

Pored odnosa sa Bogom, napominje Papa, treba negovati i odnose sa drugima, najpre pokazivanjem brige za svoju porodicu, decu i unuke, ali i za siromašne i stradalnike. Ove stvari će nam pomoći da se ne osećamo kao obični posmatrači, sedeći na našim tremovima ili gledajući kroz prozore dok se život odvija svuda oko nas. Umesto toga, trebalo bi da naučimo da svuda raspoznajemo prisustvo Gospodnje, ističe Sveti Otac i dodaje da oni mogu postati blagoslov onima koji žive pored njih.

Doprinos revoluciji nežnosti

Starost je, podseća, vreme trajne plodnosti. Očekuje nas nova misija i tera nas da gledamo u budućnost, piše on. Podsećajući na nedavne reči koje je izgovorio na opštoj audijenciji, na katehezi posvećenoj vrednosti starosti, Papa je rekao da poseban senzibilitet koji oni kao stariji ljudi imaju za brige, misli i osećanja koja nas čine ljudima treba ponovo da postane poziv od mnogih. To bi bio znak naše ljubavi prema mlađim generacijama, piše on. To bi, nastavlja on, bio njihov sopstveni doprinos revoluciji nežnosti i podstakao ih da preuzmu aktivnu ulogu u duhovnoj i nenasilnoj revoluciji.

Naš svet prolazi kroz vreme kušnji i iskušenja, počevši od iznenadnog, nasilnog izbijanja pandemije, a potom i rata koji šteti miru i razvoju u globalnim razmerama, piše on i ističe: Nije slučajno da se rat vraća u Evropa u vremenu  kada izumire generacija koja ga je doživela u prošlom veku. Ove velike krize nose rizik da nas anesteziraju realnošću drugih „epidemija“ i drugih rasprostranjenih oblika nasilja koji prete ljudskoj porodici i našem zajedničkom domu.

Čuvajte u svojim srcima mališane koji beže od rata

Sve ovo pokazuje potrebu za dubokom promenom, za obraćenjem koje razoružava srca i navodi nas da druge vidimo kao svoju braću ili sestre. Deke, bake i starije osobe imaju veliku odgovornost, naglašava Papa: da nauče žene i muškarce našeg vremena da gledaju na druge sa istim razumevanjem i pogledom punim ljubavlju sa kojim gledaju na svoje unuke. Sada mogu biti učitelji mirnog i pažljivog načina života prema najpotrebnijima. Iako se takav stav može pogrešno smatrati slabošću ili rezignacijom, papa nas podseća da će zemlju naslediti krotki, a ne nasilnici i zlostavljači (usp. Mt 5,5).

Jedan od plodova koji su pozvani da donesu je zaštita sveta. Vreme je da uz praktičnu pomoć ili molitvu podrže ne samo sopstvene unuke, već i mnoge uplašene unuke koje još nisu upoznali, a koji možda beže od rata ili trpe njegove posledice. Pozvao je neke, poput svetog Josipa, da u svojim srcima čuvaju decu iz Ukrajine, Avganistana i Južnog Sudana…

Najvrednije oruđe: molitva

Ne spašavamo se sami, a sreća je hleb koji zajedno lomimo. Papa je ohrabrio starije ljude da svedoče o ovom mudrom i skromnom znanju pred onima koji pogrešno misle da u sukobu mogu pronaći lično ispunjenje i uspeh. Sama činjenica da dozvoljavamo da se o nama brinu – često ljudi koji dolaze iz drugih zemalja – govori sama po sebi da je zajednički život u miru ne samo moguć već i neophodan, naglašava on.

Bake, deke i starije osobe pozvani su da budu „majstori” revolucije nežnosti u današnjem svetu, podsetio je Papa, dodajući da sve češće treba koristiti najvrednije oruđe koje im stoji na raspolaganju: molitvu. Naša poverljiva molitva može učiniti mnogo: može da prati vapaje bola onih koji pate i može pomoći da se srca promene, naglašava on.

Proslava Svetskog dana deka, baka i starijih osoba

Svetski dan deka, baka i starijih osoba je prilika da još jednom, sa radošću, objavimo da Crkva želi da slavi zajedno sa svima onima koje je Gospod – prema Bibliji – „ispunio danima“. Sveti otac je pozvao da se taj dan proslavi u zajedništvu i da se na taj dan niko ne oseća usamljeno. Poseta starijima koji žive sami je čin milosrđa u naše vreme, dodaje on.

Poruku završava molbom za zagovor Gospe, Majke nežne ljubavi, da nas sve učini „majstorima“ revolucije nežnosti, kako bismo zajedno oslobodili svet od senke usamljenosti i demona rata.

Izvor: Vatican news